Stvaranje korporativnog identiteta
putem društvenih mrežaautorica: Nevena Mikec, 11 .04, 2020

Neprestane inovacije u tehnologijama promijenile su način na koji pronalazimo ljubav, prijatelje, istomišljenike, kako dolazimo do određenih informacija, kako doživljavamo i kako utječemo na svoju okolinu, u stvarnom i virtualnom svijetu. Pojavom i uspjehom društvenih medija, više ništa nije bilo kao nekad.
Društvene mreže postale su najveći i najvažniji kanali komunikacije na Internetu. Svijet marketinga vrlo brzo se uključio u ovaj razgovor i tako ušao u novu eru poslovanja i stvaranja korporativnih identiteta. U utrku su se uključili gotovo svi, od najvećih svjetskih korporacija do najmanjih tvrtki ili samo običnih entuzijasta s odličnom idejom i nikakvim financiranjem. Svi su dobili jednaku šansu za uspjeh.
Prisutnost na društvenim medijima donijela je nove i neograničeno kreativne mogućnosti za izgradnju vlastitog brenda i slobodu pronalaska vlastite publike, bez obzira na zemljopisnu lokaciju ili financijske prilike. Sljedeće brojke pokazuju koliko su društvene mreže bitne:
- 90,4% milenijalaca, 77,5% generacije X i 48,2% Baby boomer generacije aktivni su korisnici društvenih medija (https://www.emarketer.com/chart/226029/us-social-media-users-by-generation-2019-of-population)
- 366 milijuna novih korisnika pristupilo je društvenim mrežama u posljednjih godinu dana.
- 74% Facebook korisnika svaki dan koristi tu mrežu (https://www.pewresearch.org/internet/2018/03/01/social-media-use-in-2018/), a većina njih to radi 8 puta dnevno (https://www.smartinsights.com/social-media-marketing/social-network-landscape-chartoftheday/)
- Instagram ima milijardu aktivnih korisnika mjesečno, a njih 500 milijuna ga svakodnevno koristi (https://instagram-press.com/our-story/)
- Na LinkedInu postoji preko 530 milijuna korisničkih računa (https://about.linkedin.com/)
- 83% svih potrošača preferira marketing putem YouTube kanala (https://blog.hubspot.com/marketing/visual-content-marketing-strategy)
- 73% trgovaca smatra da su njihova ulaganja u marketing putem društvenih medija bila "učinkovita" ili "vrlo učinkovita" za njihovo poslovanje (https://buffer.com/state-of-social-2019)
- Oglasi na Twitteru su 11% učinkovitiji od TV oglasa tijekom određenih događanja uživo (https://business.twitter.com/en/blog/4-tips-Tweeting-live-events.html)
Društveni su mediji omogućili velikom broju tvrtki zaobilaženje uobičajenih medijski procedura i dolazak u izravni kontakt s kupcima. Digitalne tehnologije nisu stvorile samo moćne društvene mreže, one su donijele nove kulturološke fenomene i nove riječi kao što su viralno, meme, trolovi, vlogeri, clickbait i mnoge druge. S novim fenomenima, mijenjaju se i pravila brendiranja. Razumijevanje masovne kulture kao i kulture komuniciranja putem društvenih medija, esencijalno je za probitak na ovim platformama. Korporativna birokracija, ustaljena pravila, ne praćenje trendova i manjak kreativnosti, najčešća su greška tvrtki koje se ne prilagođavaju mrežama i vremenu u kojem se nalazimo.
Prema stranici Small Biz Genius (https://www.smallbizgenius.net/by-the-numbers/branding-statistics/), ovo su neke od statistika s društvenih platformi:
- Potrebno je 5 do 7 impresija kako bi ljudi upamtili brand
- Boja poboljšava prepoznatljivost marke do 80%
- 73% potrošača voli određeni brand zbog dobre službe za korisnike
- Stalno predstavljanje branda na svim platformama može povećati prihod do 23%.
- 1/3 od najboljih 100 svjetskih robnih marki uključuje plavu boju u svoje logotipe
- 72% najboljih brandova čine riječi ili akronimi
- Marke sa slabim brandingom tvrtke isplaćuju 10% veću plaću
- Preko 70% menadžera marki smatra stvaranje publike važnijim od porasta prodaje
- 89% kupaca ostaje odano marki koja dijeli njihove vrijednosti
- Brandovi koji imaju vlastiti blog stvaraju 67% više potencijalnih klijenata
Podjelite na: